Žudnja za hranom, nedostatak energije, učestala oboljenja – može li uzrok svemu tomu biti stres? Može li sve to biti razlog debljanju?
Stres je u današnje doba uobičajena pojava u društvu. Koliko smo samo puta čuli od nekoga da je imao veoma stresan dan, ili da je čovjek do kraja dana skroz iscrpljen zbog stresa. Koliko se često događa da uz neki sendvič pišeš svoje mail-ove ili izvještaje na poslu, a za 15 minuta si sit, nadut i totalno umoran?
Riječ „stres“ opisuje neočekivane promjene i ometajuće okolnosti u svakodnevnom životu. Stres može biti fizički, psihički i emocionalni. Puno nas doživljava stres npr. u obliku približavanja nekog roka, lošeg financijskog stanja, problema vezanih uz našu djecu, itd. Strah, frustracija, gnjev i mentalni napor su najučestaliji osjećaji nakon stresa.
Činjenica je da stres nastupa i u pozitivnim trenucima, kao što su vjenčanje, matura, kupnja prvog auta ili kuće... Stresu smo izloženi čak i u trenucima ozdravljenja iz neke bolesti!
A ono što puno puta ne želimo shvatiti jest da je dokazano da učestali mentalni napor i stres mogu izazvati neurološke reakcije poput prekomjernog „žderanja“ i nakupljanja masnih naslaga. Kada nam tijelo odgovara na neku stresnu situaciju, ono pretrpi razne neurološke i imunološke promjene na koje mi nismo u stanju utjecati. Cilj nam je vratiti organizam u normalno stanje.
Sve počinje u mozgu. U trenutku kada smo izloženi stresu, hipofiza izlučuje tzv. AdrenoKortikotropski Hormon (ACTH) koji šalje poruku bubrežnoj žlijezdi da ona počinje proizvoditi kortizol i adrenalin. Adrenalin nas čini budnima i energiziranima, povisuje nam krvni tlak i puls. Pored toga, ubrzava metabolizam, razgrađuje mast, proteine i ugljikohidrate činivši naše tijelo energiziranim. Tijekom te pojave, tijelo nam ostaje bez potrebnih zaliha energije, vitamina i minerala. Drugi hormon, kortizol, počinje razgrađivati naše energetske resurse pa tako i mišiće. Kao posljedica toga, povećava se razina inzulina u krvi, što generira taloženje masnih naslaga. To je jedan zao ciklus koji sam sebe obnavlja, uvijek iznova dok stresnoj situaciji ne dođe kraj.
![]()
Sad kad znamo da kortizol razgrađuje pohranjenu energiju da bi povećao razinu sečera u krvi što rezultira izlučivanjem inzulina, razumljivo je zašto stres prouzrokuje glad, iritiranost, i nakupljanje masnih naslaga. Slijed događaja je slijedeći:
Odgovorna reakcija na stres – Budžet je siromašan, računi su ti na vratima. Do sutra moraš predati jedan izvještaj pa ćeš propustiti sinovu prvu nogometnu utakmicu. Stres prouzrokuje znojenje dlanova, nervozu i strah, itd.
Hormonalni odgovor – kao posljedica neuroloških reakcija, izlučuju se adrenalin i kortizol. Postat ćeš budniji, povećavaju ti se puls i krvni tlak.
Promjene u organizmu – razgradnja ugljikohidrata, masti i proteina, povećanje razine šećera u krvi (što rezultira izlučivanjem inzulina), tijelo iskorištava šećer u krvi za održavanje budnosti, što će prouzrokovati smanjenje razine šećera u krvi.
Niska razina šećera u krvi – prvi znak je žudnja za slatkišima i ugljikohidratima. Kada razina šećera pada izmod granice normale, simptomi su najčešće iritiranost, gnjev, vrtoglavica, istrošenost, depresija, pogoršan vid i glavobolja.
![]()
Prekomjerno konzumiranje prerađenih ugljikohidrata i ostalih slatkiša - tipičan odgovor za nisku razinu šećera u krvi je da pojedemo veliku količinu slatkiša da si tijelo vratimo u normalan režim. Problem je što će nam to generirati povećanu razinu šećera te ponovno izlučivanje inzulina. To će biti drastično, tako da će nam tijelo svu prekomjernu količinu kalorija preformirati u masne naslage, a poslije toga će normalizirati razinu šećera.
Rast mase i skladištenje masti – Dugoročno gledano, prekomjerna doza prerađenih ugljikohidrata i šećera dovodi do preopterećivanja gušterače. Kod svakog inzulinskog šprica gušterača povećava razinu inzulina, što prouzrokuje smanjenje razine sećera u krvi. Taj Taj se ciklus svaki put isto tako ponavlja, a učestalo povećanje inzulina u krvi jedan je od najvažnijih uzroka povećanja masnih naslaga na tijelu.
Autor: Chuck Rudolph, MEd, RD