Kao prvo, temperatura na kojoj vježbaš utječe na kalorije koje potječu od masti, koje izgaraš. Neki dokazi tome u prilog se mogu pronaći na primjer u objavljenim istraživanjima u časopisu Medicine and Science in Sports and Exercise, koji opisuju 9 muškaraca koji su vozili 90 minuta na raznim temperaturama:

·     -10 stupnjeva

·     0 stupnjeva

·     10 stupnjeva

·     20 stupnjeva

Broj sagorjelih kalorija je smanjen na dvije najhladnije temperature (na -10 stupnjeva 0.15g/min) u odnosu na eksperimente na 10 stupnjeva (0,35 g/min) i 20 stupnjeva (0.4 g/min). Jedna ranija studija sa američkog Kent State fakulteta je također dokazala kako se tijekom hladnog vremena razgrađuje više proteina za vrijeme treninga. Naravno, nije se samo jedna studija bavila ovim pitanjem, a rezultati nisu jednoglasni.

Zapravo, kao rezultat vježbanja na hladnim temperaturama, metabolizam razgradnje masti je bila nepromijenjena, pojačana i čak usporena.

U nekim eksperimentima su cijelo tijelo rashladili prije treninga. Došlo je do smanjenja temperature stanične jezgre što izaziva reakciju drhtanja. To objašnjava zašto hladnoća može povećati sagorijevanje masti. U istoj studiji tijekom treninga nastalo povećanje temperature stanične jezgre je zaustavilo drhtanje.

Temperatura kože utječe na razinu hormona rasta. Zapravo, jedna obična kupka (na 38-39 stupnjeva Celzijusevih) u trajanju od 25 minuta povećat će razinu GH za više od deset puta. Povećanje GH će povećati broj sagorjelih kalorija i brzinu izmjene tvari. Nije slučajno da GH terapija često rezultira smanjenjem mase masnog tkiva (ali to ne znači da ćeš smršavjeti ležeći u kadi!)

Hibernacija

Životinje koje hiberniraju (spavaju zimski san) prije velikog sna nakupe solidan sloj masti. Jedan od pokretača je aktivacija enzima za skladištenje masti, naprimjer, lipoprotein-lipaze (LPL). Ono što je interesantno jest da se ta razina mijenja i kod ljudi sa promjenom godišnjih doba. Istraživači sa fakulteta u Coloradu ispitivanja su vršili na skupini od 12 žena i 6 muškaraca tijekom ljeta i zime. Ljeto je obuhvatilo period od svibnja do kolovoza, a za zimski period su odredili razdoblje od studenog do veljače. Aktivnost LPL-a kako u mišićima tako i u masnom tkivu preko ljeta se smanjila, ali tijekom zime se povećala.

Dolazak zime utječe i na razinu nekih drugih hormona za sagorjevanje masti i povećanje mišića. Na primjer, razina kortizola tijekom ljeta doseže svoju najnižu točku. Visoka razina kortizola se može povezati ne samo sa taloženjem masnih naslaga u predjelu trbuha nego i sa brojnim zdravstvenim problemima kao što su šećerna bolest, bolesti srca i depresija. Kortizol može oslabiti imunosustav, od čega ćeš češće postati žrtvom prehlade i gripe.

Testosteron - općepoznato jak hormon, koji pomaže povećanju mišića i snage, kao i kod sagorijevanje masti – je ljeti i u ranu jesen na svom vrhuncu, kako bi nakon toga tijekom zime i na početku proljeća pao na najnižu točku.    

Serotonin

Postoje dokazi i za to da je apetit tijekom zime puno teže kontrolirati nego ljeti. Postoji povezanost između zimske depresije i smanjenja razine serotonina. Serotonin je  takvog kemijskog sastava koji pomaže iz jedne živčane stanice predati poruku drugoj, odnosno omogućava razgovor jednog i drugog dijela mozga.

Kada razina serotonina padne ispod određene razine, tada tvoj mozak vjeruje da ti gladuješ i potiče te na prejedanje. Neki istraživači izričito smatraju kako postoji direktna veza između pretjeranog konzumiranja hrane, uslijed čega dolazi do pretilosti, i smanjene razine serotonina u mozgu. Ljudi prekomjerne težine u takvom stanju jednostavno osjećaju prisilu jesti. Čim pojedu svoju količinu obroka i unos ugljikohidrata privremeno podigne razinu serotonina, bolje se osjećaju. Ali to je samo privremeno.

Dr. Albert Stunkard, profesor na University of Pennsylvanije misli kako oni koji noću otvaraju hladnjak pokušavaju zaspati uz pomoć povećane razine serotonina. Drugim riječima, mnogi ljudi koji pate od zimske depresije se pokušavaju bolje osjećati uz pomoć ugljikohidratnih jela.

Bit je, dakle, da je zimi teže doći u dobru fizičku formu. I to je normalno. Moramo prihvatiti da je zimi tempo sagorjevanja masti i oblikovanja mišića malo sporiji.