Prema istraživanjima, glutaminski  sadržaj skeletnog mišićja i ostalih tkiva ima regulatornu ulogu u  sintezi bjelančevina u cijelom organizmu. Glutaminski sadržaj unutar mišića ima vodeću ulogu u bjelančevinskoj sintezi i dušičnoj ravnoteži tako što pozitivno djeluje na  povećanje mišića.

Prema jednome nedavnom istraživanju, primjena glutamina djelomično blokira ekspresiju miostatina, koju izazivaju glikokortikoidi, i mišićnu atrofiju, tako da može povoljno utjecati na povećanje mišića, što je inače veliko opterećenje za organizam, kao i u nekim stresnim situacijama. Razina glutamina plazme i skeletnog mišićja nakon treninga u velikoj mjeri opada i više sati ostaje niska. I kod stresa se razina glutamina plazme i skeletnog mišićja snižava (kao i kod bolesti), dok razina BCAA često ostaje bez promjene.

Dakle, može se činiti da se tijekom bolesti i tjelesnih aktivnosti zalihe BCAA ne isprazne, ne dolazi do manjka tih aminokiselina. A zapravo se njihova razina ne snižava zbog razgradnje bjelančevina skeletnog mišićja i zato što jetra ponovno sintetizira BCAA od ketokiselina (BCKA). Dakle, razina bi se smanjila, ali procesi razgradnje u mišićima i gradivni procesi u jetri to sprječavaju. Razina glutamina se uz pomoć aminokiselina BCAA normalizira, a njihov su izvor bjelančevine. Jedan od izvora bjelančevina su skeletni mišići, tako da možemo optimalno utjecati na stimulaciju rasta mišića smanjenjem oksidacije BCAA, čime se smanjuje katabolizam skeletnog mišićja. 

Dopuna glutamina i BCAA (valina, izoleucina, leucina) prema navedenom može pomoći u održavanju visoke razine glutamina krvne plazme i skeletnog mišićja te smanjivanju oksidacije BCAA, pa tako i katabolizma mišića. To se najjednostavnije može postići upotrebom nutrijenata BCAA i glutamina (mali broj čitatelja ima mogućnosti infuzije aminokiselinskih proizvoda). 

BCAA i glutaminska dopuna 

Glutaminska dopuna smanjuje oksidaciju leucina, najvažnije aminokiseline BCAA. Značenje leucina ne može se isprazniti glutaminskom dopunom te upotrebom u obliku izvora energije! Istraživanja vezana za leucin pokazala su da on ima dosta važnu ulogu u sintezi bjelančevina te da ova aminokiselina mora dostići minimalnu koncentraciju u stanicama da bi pokazala svoje aktivacijsko djelovanje na razne pravce proteinske sinteze od kojih je jedan mTOR (engl. Mammalian Target of Rapamycin = ciljna točka imunosupresornog lijeka Rapamycina). To je jedan protein koji igra važnu ulogu u poticanju bjelančevinske sinteze. Zanimljivo je da leucin preko mTOR bjelančevina djeluje na one odgovarajuće dijelove stanica mozga s pomoću kojih se smanjuje apetit, barem prema članku iz časopisa "Science" Hypothalamic mTOR Signaling Regulates Food Intake koji je objavljen 12. svibnja 2006.

Faktori povećanja/rasta  (inzulin, IGF-1), energetsko stanje stanice i količina leucina unutar stanice upravljaju na integrirajući način proteinskom sintezom

Ako smatramo da razmjerno stalna razina leucina predstavlja dovoljnu količinu aminokiselina koju stanice mišića imaju kontinuirano na raspolaganju za aktiviranje pravca mTOR, nismo u pravu. Dostupnost aminokiselina mijenja se stalno. Oksidacije BCAA/leucina izazvane tijekom vježbanja ili fizičkog opterećenja znače da se potreba organizma za leucinom stalno povećava pa ne može svojim punim potencijalom sudjelovati u poticanju povećavanja mišića. 

Tada stupa na scenu dopuna glutamina i BCAA (ili leucina samog za sebe). Glutaminska dopuna pomaže da se održi visoka razina glutamina skeletnog mišićja i krvne plazme, da se smanji oksidacija BCAA/leucina, a time, naravno, i katabolizam mišića.

Dopuna BCAA/leucina pomaže u nadoknadi potrošenih aminokiselina razgranatog lanca koje su iskorištene kao gorivo tijekom vježbanja i sada organizam ima više BCAA/leucina da može stimulirati bjelančevinsku sintezu. 

Pogledajmo sada malo i neke druge pravce! Zadatak AMPK (aktivirana protein-kinaza) u organizmu je registriranje opskrbljenosti stanica gorivom. Ako se uskladištena energija bude smanjivala, tada će se aktivirati AMPK, što će među ostalim stimulirati oksidaciju masnih kiselina, povećati primanje glikoze u organizam, a ujedno će povećati i apetit. Istraživači su došli do zaključka da primjena alfa-liponske kiseline (ALA) kod životinja potisne aktivnost AMPK, AMP-aktivirane protein-kinaze, pa tako i osjećaj gladi, ali u skeletnom mišićju pojača uzimanje/primanje glikoze te oksidaciju masne kiseline aktiviranjem AMPK.

Vježbanje rezistencije snažan je stimulans bjelančevinske sinteze, ali tijekom vježbanja spriječena je proteinska sinteza. Povećanje aktivnosti AMPK blokira mTOR. AMPK se aktivira tijekom vježbanja, tako se blokiranje bjelančevinske sinteze tijekom vježbanja barem djelomično može pripisati AMPK-u.      

Prema navedenom možemo navesti četiri činjenice:

1.)    Inzulin potiče sintezu bjelančevina.

2.)    Liponska kiselina ne izaziva takvo djelovanje.

3.)    Liponska kiselina može povećati razinu AMPK, što možda blokira mTOR.  

4.)    Liponska kiselina na dugu stazu može regulirati stvaranje inzulina, na to upućuje nekoliko analiza (leucin može poticati      oslobađanje inzulina i na taj način i sintezu bjelančevina, a inzulin i tada može poticati sintezu bjelančevina). 

Prednosti liponske kiseline u održavanju anabolične sredine unutar skeletnog mišićja za mene su, dakle, još upitni. Možda ćemo bolje proći ako koristimo ugljikohidrate i bjelančevine bez liponske kiseline? Istraživanja vezana za ovu temu ubuduće ćemo podrobno analizirati.

Siguran recept

Potvrđujući ranija istraživanja, prema gore navedenom možemo izjaviti da u održavanju i povećanju anaboličkih procesa mišića, osim shakea ugljikohidrati+bjelančevine, uzimana mješavina BCAA/leucin također može pomoći  (leucin se uzima općenito, pogotovo u slučaju većih količina, zajedno s ostalim dvjema aminokiselinama BCAA radi bolje ravnoteže i učinkovitosti). Od uzimanja veće količine leucina možemo očekivati unutar organizma pojačano stvaranje HMB-a, kao i antikatabolična/anabolična djelovanja.

Kod prijašnjih istraživanja već smo saznali da primjena mješavine BCAA, arginina i glutamina može pridonijeti poboljšanju športskih rezultata djelovanjem na integritet mišića kao i na stvaranje krvi, glutamin pak uz odgovarajuće okolnosti sprječava sintezu miostatina (miostatin ima ulogu da spriječi povećanje mišića). Glutamin osim toga pomaže u ponovnom formiranju ugljikohidrata u obliku glikogena.

Liponska kiselina djeluje na stvaranje anaboličnog okruženja, mada nije sigurno da u malim količinama može izazvati trajna i povoljna djelovanja na sintezu bjelančevina. 

Ako prema gore navedenom sumiramo naše spoznaje o anaboličnim procesima u mišićju, o njihovu održavanju i stimuliranju, najvažnije je nakon vježbanja nadomjestiti odgovarajuće ugljikohidrate te kvalitetne bjelančevine. Jedan obrok izvora prirodnih bjelančevina nije sigurno da sadrži količinski dovoljno aminokiselina BCAA (među njima ponajprije od leucina), kao i glutamina, zato se nakon vježbanja, a radi maksimalnog učinka, isplati odabrati takav dopunski proizvod koji sadrži sve ove ekstra dodatke, npr. Cell Max ili bilo koji član obitelji MyoMaxa. 

Ovi proizvodi za dopunu prehrane imaju u većoj količini još korisnih sastojaka kao što je npr. arginin. Ako ne želimo kupiti kompleksni proizvod (npr. jer baš ne uzimamo kreatin – mada bi, prema mišljenju mnogih stručnjaka, kreatin bio također potreban nakon svakog vježbanja, kao i ostale hranjive tvari koje organizam istroši tijekom treninga), nakon vježbanja možemo u napitke i posebno dozirati agense glutamina i BCAA! Valja spomenuti da se ovi amini, naravno, mogu uzimati ne samo nakon vježbanja, nego i podijeljeno tijekom cijelog dana, pogotovo kod dijete, ili tijekom opasnosti od velike energetske potrebe, ili velike opasnosti od katabolizma.